Božidar Hrenković, Jagodar-HB
Voćarstvom se počeo baviti još tijekom studija na Agronomskom fakultetu. Na djedovu vrtu posadio je jagode. Pola na otvorenom, pola u plasteniku. S vremenom Božidar Hrenković kompletnu proizvodnju seli u plastenike. I širi. I podiže voćnjak s jabukama. A kako bi proizvodnja jabuka bila što konkurentnija, odlučuje se za kupnju novoga traktora, s paletnim vilicama i košarom za rasuti teret, kupnju kolica za berbu i boks paleta za čuvanje jabuka. Aplicirao je na Mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja RH – “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”. Konzultantsku pomoć zatražio je od Poduzetničkog centra (tada Regionalne razvojne agencije), s kojom je uspješno surađivao i prilikom podizanja voćnjaka jabuka, kroz IPARD program. I ovoga puta bilo je uspješno! Od uloženih 750.000 kuna nazad je dobio 70 posto.
Tomislav Tomac, Vinarija Tomac
Vino je za njih način i stil života. Okrenuta tradicionalnom, prirodnom i ekološki održivom vinogradarenju, među prvima je obitelj Tomac s Plešivice primijenila u nas sur lie tehniku proizvodnje bijelih vina, među prvima je počela s proizvodnjom pjenušaca klasičnom, šampanjskom metodom, kao i proizvodnjom bijelih vina s dugim maceracijama u gruzijskim amforama, a prva je u svijetu (!) počela proizvoditi pjenušce šampanjskom metodom od vina iz amfore.
Danas obitelj Tomac sadi nove vinograde, povećava proizvodnju, preferira njegovanje vina u velikim drvenim bačvama. Dvije su, svaka od po 2000 litara, kupljene kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina, kolokvijalno zvanom “Vinska omotnica”. Uz njih je kupljena i specijalizirana etiketirka za pjenušce. I sve to uz konzultantsku pomoć Poduzetničkog centra Zagrebačke županije.
Damir Horvatić
Na danas često postavljeno pitanje može li se od poljoprivrede živjeti, bez sustezanja odgovara: Može!
– Ali, to što radiš moraš voljeti. I moraš se pomiriti s time da nemaš radnoga vremena, ‘ni svetka, ni petka’ – govori Damir Horvatić, predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Zagrebačke županije i grada Zagreba. Prije nepunih pet godina obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prepustio je sinu Danijelu. Uz proizvodnju mlijeka, Horvatići se bave i tovom junadi.
– Dok je u Hrvatskoj godišnji prosjek po grlu oko 5000 litara mlijeka, naša godišnja proizvodnja po grlu je oko 8000 litara. Zašto?! Slušamo struku, i u hranidbi i u genetici – govore otac i sin Horvatić. Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske dobili su 1,26 milijuna kuna za nabavu prikolice za gnoj, cisterne za gnojovku, samohodnoga zglobnog utovarivača za gnoj te traktora. Ukupno ulaganja iznosilo je 1,6 milijuna kuna.
Hrvoje Bednjanić
Ni Njemačka, ni Irska… Ništa od toga. Nisam odselio, stvarao sam. Nisam čekao da mi nešto ‘padne s neba’. Sam sam rješavao svoje probleme, nisam čekao da mi ih država riješi. Nikada nisam kukao! Ako zaradim i sto kuna, zaradio sam ih sam. Nisam sjedio… – s vedrinom, s osmjehom optimizma, pripovijeda Hrvoje Bednjanić. Slavonac! Iz Mrzovića, naselja u općini Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji. Šest godina uzgaja kamilicu. Zamijenio je njom klasične ratarske kulture – žito, soju, suncokret, kukuruz…
– Za probu sam zasijao 19 hektara, shvatio sam da je to financijski isplativije od ratarstva i odlučio sam se širiti do maksimuma – govori Hrvoje. Kroz Program ruralnog razvoja RH aplicirao je za nabavu poljoprivredne mehanizacije i softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Ukupno prihvatljivi troškovi bili su 352.000 kuna, a povrat uloženoga 169.385 kuna.
Jelena Grčević
Zimi u staji, a ljeti na slobodnoj ispaši. Na gospodarstvu obitelji Grčević u Gradecu Pokupskom pedesetak je sanskih koza. Od njihova mlijeka nositeljica OPG-a Jelena i njezina svekrva Sanja rade sir. Polutvrdi, sa začinima prema želji kupaca. Sanja i njezin suprug Ivan kozarstvom se bave tridesetak godina. Krenuli su s dvije koze kako bi djeci osigurali svježe mlijeko, jer na gospodarstvu nije bilo krava. S godinama su širili stado, a onda su i OPG prepustili mlađim članovima obitelji. Jelena je mlada poljoprivrednica, što je bio dodatni benefit kada se OPG Grčević prijavio za sredstva Programa ruralnog razvoja RH za nabavu prikolice za stajski gnoj, cisterne za gnojnicu i višenamjenskoga traktorskog utovarivača. Projekt je odobren uz 90% priznatih troškova! Ukupno ulaganje bilo je oko 200.000 kuna, prihvatljivi troškovi 177.000 kuna, a odobreni povrat 159.000 kuna.